Belišće

Priča o Belišću započinje davne 1884. godine, kada Mađarski veletrgovci i tvorničari, obitelj Salamona Heinricha Gutmanna, otvaraju pilanu za prorez hrastovine - jednu od najmodernijih toga doba i vjerojatno najveću u Europi na rudini uz desnu obalu Drave. Nazivaju ju Belistje, kasnije Belište, ne sluteći kako će naselje nastalo na tom mjestu godinama kasnije dobiti upravo ime po njoj- Belišće. Uskoro uz tvornicu niču prvi stambeni objekti i tvorničko naselje za radnike. Iste godine nastaju i prvi kilometri šumsko-industrijskih pruga širine kolosijeka 100 cm, koje ubrzo prerastaju u lokalnu slavonsku željeznicu s javnim prometom, mrežom industrijskih pruga, kolodvorom, ložionicom i remontnom radionicom u Belišću u ukupnoj dužini od 335 km. S početkom rada pilane osnovana je i vatrogasna četa.